Posledice rata
Sama činjenica da je život izgubilo 55 miliona ljudi čini ovaj rat nečim najstrašnijim što se ljudskom rodu dogodilo.Velika razaranja takođe su pratila ovaj rat, naročito Evropu , a i Kina i Japan nisu prošli ništa bolje.
U toku rata došlo je do velikih tehnoloških dostignuća koja su ažalost iskorišćena u vojnoj industriji i u destruktivne svrhe.
Sve ovo obavezuje ljudski rod da nešto ovako nikada više ne ponovi.
Ratni gubici
Tačan broj ljudskih žrtava Drugog svetskog rata nije utvrđen niti će ikada biti utvrđen. Razlog tome je delimično u tome što ih je teško razlučiti od nekih ratova koji su vođeni pre i posle, a delom i u tome što se s brojkama iz raznih političkih razloga manipulisalo. Većina procena spominje brojku od 55 miliona ljudi, pri čemu se takođe smatra da samo 10 % otpada na neposredne učesnike, tj. pripadnike oružanih formacija, dok se ostatak odnosi na civile. Zbog te nesrazmere se Drugi svetski rat često navodi kao primer totalnog rata.
Broj ranjenih je bio višestruko veći, što, s obzirom na tadašnji broj stanovnika planete Zemlje, Drugi svetski rat čini najkrvavijim sukobom u istoriji.
Rat je doveo do dramatičnih demografskih promena u mnogim oblastima sveta. Čitave etničke zajednice su ili desetkovane ili prisilno raseljene. Najspektakularniji primer predstavlja gotovo potpuni nestanak Jevreja u Evropi - oni koji su preživeli holokaust su uglavnom emigrirali u SAD ili Palestinu, gde je uskoro stvorena država Izrael. 15 miliona Nemaca je proterano iz velikog dela istočne Evrope, a nešto slično se dogodilo i italijanskoj manjini na istočnim obalama Jadrana.
I materijalni gubici su bili veliki. Gotovo na svakom području gde su se vodile ratne operacije došlo je do velikog ili potpunog uništenja puteva, mostova, železnica, telekomunikacijskih sistema i drugih oblika infrastrukture, a mnoge države su doživele ozbiljno smanjenje vlastitih industrijskih i drugih resursa.
U ratu su nestali i mnogi delovi kulturne baštine, za šta je najbolji primer Varšava, koja je nakon neuspelog ustanka 1944. u potpunosti razorena od strane Nemaca, kao i Drezden čiji je veći deo 1945. spaljen u savezničkom bombardovanju.
Sama činjenica da je život izgubilo 55 miliona ljudi čini ovaj rat nečim najstrašnijim što se ljudskom rodu dogodilo.Velika razaranja takođe su pratila ovaj rat, naročito Evropu , a i Kina i Japan nisu prošli ništa bolje.
U toku rata došlo je do velikih tehnoloških dostignuća koja su ažalost iskorišćena u vojnoj industriji i u destruktivne svrhe.
Sve ovo obavezuje ljudski rod da nešto ovako nikada više ne ponovi.
Ratni gubici
Tačan broj ljudskih žrtava Drugog svetskog rata nije utvrđen niti će ikada biti utvrđen. Razlog tome je delimično u tome što ih je teško razlučiti od nekih ratova koji su vođeni pre i posle, a delom i u tome što se s brojkama iz raznih političkih razloga manipulisalo. Većina procena spominje brojku od 55 miliona ljudi, pri čemu se takođe smatra da samo 10 % otpada na neposredne učesnike, tj. pripadnike oružanih formacija, dok se ostatak odnosi na civile. Zbog te nesrazmere se Drugi svetski rat često navodi kao primer totalnog rata.
Broj ranjenih je bio višestruko veći, što, s obzirom na tadašnji broj stanovnika planete Zemlje, Drugi svetski rat čini najkrvavijim sukobom u istoriji.
Rat je doveo do dramatičnih demografskih promena u mnogim oblastima sveta. Čitave etničke zajednice su ili desetkovane ili prisilno raseljene. Najspektakularniji primer predstavlja gotovo potpuni nestanak Jevreja u Evropi - oni koji su preživeli holokaust su uglavnom emigrirali u SAD ili Palestinu, gde je uskoro stvorena država Izrael. 15 miliona Nemaca je proterano iz velikog dela istočne Evrope, a nešto slično se dogodilo i italijanskoj manjini na istočnim obalama Jadrana.
I materijalni gubici su bili veliki. Gotovo na svakom području gde su se vodile ratne operacije došlo je do velikog ili potpunog uništenja puteva, mostova, železnica, telekomunikacijskih sistema i drugih oblika infrastrukture, a mnoge države su doživele ozbiljno smanjenje vlastitih industrijskih i drugih resursa.
U ratu su nestali i mnogi delovi kulturne baštine, za šta je najbolji primer Varšava, koja je nakon neuspelog ustanka 1944. u potpunosti razorena od strane Nemaca, kao i Drezden čiji je veći deo 1945. spaljen u savezničkom bombardovanju.